Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u najdubljoj političkoj krizi od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, što ukazuje na nedavna istraživanja izvora poput portala Oslobođenje i VBR. Ključna tema ove krize jest Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji je u februaru 2025. godine izrečen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Ova presuda je dovela do nasilnog određivanja zakona na nivou RS-a koji zabranjuju rad državnih institucija poput Sud BiH, Tužilaštva BiH i SIPA-e, što predstavlja izazov ustavnom poretku zemlje.

Politička scena BiH osvajena je dubokim etnonacionalnim podjelama, što je uzrokovano Dejtonskim ustavom koji daje dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku – te Brčko distrikt. Ovaj sistem često dovodi do institucionalne paralize, a Dodikova zakonodavna aktivnost u februaru 2025. godine dodatno je narušila vladavinu prava i ustavni poredak. Ustavni sud BiH je uspio da usudi privremenu suspenziju ovih zakona, ali je RS nastavio sa njihovom primjenom, što ukazuje na ozbiljnu destabilizaciju zemlje.

Međunarodna zajednica reaguje na ove događaje. Španjolski ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je zabrinutost zbog Dodikovih poteza koji ‘ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine’, dok je Evropska komisija i NATO ponovili svoju podršku ustavnom poretku i teritorijalnom integritetu BiH. Visoki predstavnik Evropske unije Christian Schmidt i NATO-ov glavni sekretar Mark Rutte su izrazili zabrinutost zbog ‘destabilizirajućih poteza RS-a’. EUFOR Althea, koja trenutno čuva 1.100 vojnika, suočena je s ograničenim mandatom i resursima u borbi protiv destabilizacije.

Politička kriza dodatno je pogoršana i ekonomskim izazovima. BiH suočena je s nezaposlenošću od 16%, a mladih više od 30%. Emigracija kvalificiranih građana, prema podacima Svjetske banke, iznosi više od 500.000 od 2013. godine, što je otežalo ekonomski razvoj. Pravosudni sistem je takođe pod pritiskom, s prosječnim trajanjem sudskih postupaka od 595 dana, a Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala smješta BiH na 110. mjesto.

Na međunarodnom planu, Bosna i Hercegovina je u decembru 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u EU, ali napredak u pregovorima otežan zbog nedostatka reformi. Evropska komisija je u izvještaju iz 2024. godine istaknula stagnaciju u oblastima poput reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. Dodikova politika secesije, koja uživa podršku Srbije i Rusije, dodatno je komplikovala proces EU integracije.

Dokumentovane su i nedavna sastanka političkih aktera s međunarodnim predstavnicima. Na primjer, Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije, sastao se sa otpravnikom poslova Ambasade SAD-a Danielom Koskijem, gde su razgovarali o ‘nužnosti zajedničkog djelovanja u prevazilaženju trenutne ustavne, političke i sigurnosne krize’.

Ukoliko se kriza ne razluči, posljedice za stabilnost BiH i međunarodnu zajednicu mogu biti kritične. Evropska unija i NATO će morati da učinimo više da se podstakne implementacija reformi i poštivanje ustavnog poretka, uz očuvanje dijalogom među narodima i poštivanjem vladavine prava.