Bosna i Hercegovina se 4. oktobra upućuje na desete opće izbore od završetka rata 1995. godine. Glasanje će se održati pod ustavnim režimom nastalim Daytonskim mirovnim sporazumom, iako se zemlja trudi da se oslobodi duboko ukorijenjenih etničkih podjela koje taj sistem nosi.

Prema procjenama stručnjaka, ovi izbori vjerovatno neće riješiti dugogodišnje političke podjele niti otvoriti jasan put ka članstvu u EU ili NATO-u. Međutim, mogući uspjeh opozicije u Republici Srpskoj mogao bi umjeriti političku scenu slabljenjem uticaja Saveza nezavisnih socialdemokrata (SNSD), koji je otvoreno orijentisan prema Rusiji i Kini. Takav ishod mogao bi otvoriti prostor za smislen dijalog između Sarajeva i Banje Luke, čime bi se barem obnovila osnovna funkcionalnost vlasti.

Domestika politička scena i dalje je paralizirana ključnim pitanjima, uključujući budućnost Ureda visokog predstavnika (OHR) i pozive za dalju podjelu zemlje uz etničke linije. Veliki dio izbornog sistema i dalje krši presude domaćih sudova i Evropskog suda za ljudska prava, koji su utvrdili da su ključni elementi ustavnog sistema diskriminatorni. Politička blokada sprječava reforme godinama, uprkos tome što EU smatra takve promjene integralnim dijelom pristupnog procesa.

Ovo su prvi opći izbori nakon osude i smjene Milorada Dodika, dugogodišnjeg lidera RS, zbog ometanja odluka visokog predstavnika. Uvedena je i nova tehnologija: biometrijska identifikacija birača i elektronski skeneri za glasačke listiće, što je prvi put implementirano uz podršku EU 2024. godine. Cilj je smanjenje izbornih prevare i povećanje povjerenja javnosti. Iako je registrovano 3,4 miliona birača, smatra se da je taj broj naduven, a nova tehnologija trebala bi pružiti precizniju sliku o izlaznosti i demografskom opadanju.