Nacionalni nedostatak liječnika u Sjedinjenim Američkim Državama sve je izraženiji, a stručnjaci upozoravaju da nove imigracijske politike administracije Donalda Trumpa mogu dodatno otežati dolazak stranih doktora koji su ključni za popunjavanje praznina u zdravstvenom sustavu.

Prema podacima iz članka Iowa Capital Dispatch, otprilike četvrtina svih američkih liječnika stekla je medicinsko obrazovanje u inostranstvu. U određenim specijalnostima njihov udio je još veći: interna medicina (41 %), endokrinologija (46 %) i gerijatrija (52 %). Strani stručnjaci su neproporcionalno zastupljeni u područjima gdje nedostaje primarna zdravstvena zaštita, a liječnici s H‑1B vizama često rade u visokopoverenim zajednicama.

U kolovozu 2025. godine Trumpova administracija uvela je pravilo koje je taksu za poslodavce koji zapošljavaju radnike putem H‑1B programa podigla na 100 000 dolara, u odnosu na dosadašnjih 2 000‑5 000 dolara. Uz to, uvedena je putna zabrana za stanovnike 39 zemalja i proširena je „online prisustvo revizija“ od strane američkog Ministarstva vanjskih poslova, s ciljem sprječavanja potencijalnih sigurnosnih i javno‑zdravstvenih prijetnji.

Dr. Tarun Ramesh, liječnik Massachusetts General Hospital i istraživač zdravstvene politike na Harvard Medical School, istaknuo je da ove mjere čine zapošljavanje stranih liječnika znatno skupljim i da bi mogle odvratiti mnoge stručnjake od dolaska u SAD. „Stvorili smo sistem koji jako ovisi o liječnicima obrazovanim u inostranstvu, a istovremeno uvodimo imigracijske politike koje im onemogućavaju ulazak, obuku i ostanak u zemlji“, izjavio je Ramesh.

Na državnoj razini, i liberalne i konzervativne države poduzele su korake kako bi olakšale dobijanje američkih medicinskih dozvola za strane državljane. Do sredine ove godine oko dvadeset dvije države usvojile su zakone koji pojednostavljuju proces licenciranja. Republikanski senator iz Georgije, dr. Ben Watson, naglasio je da nedostatak diplomiranih američkih liječnika zahtijeva veće uključivanje stranih stručnjaka, posebno u ruralnim područjima.

Od 1994. godine, program Conrad 30 olakšava imigraciju liječnika s J‑1 vizom koji se obavežu raditi u nedovoljno opskrbljenim zajednicama. Međutim, povećanje takse i dodatna pravila ometaju i taj mehanizam.

Pravni izazovi nisu izostali. Dvadeset država pod demokratskom upravom podnijele su tužbu protiv povećanja takse, a savezni sudac je u lipnju 2026. godine presudio u njihovu korist. Uprkos tome, administracija je u rujnu ponovila prijedlog povećanja takse na 103 265 dolara za određene H‑1B podnositelje.

Američko udruženje bolnica (American Hospital Association) u studenom 2025. provodilo je anketu među svojim članicama, a 64 % bolnica koje koriste H‑1B program navelo je da su obustavile, odgodile ili ograničile zapošljavanje zbog mogućnosti visoke takse. Advokat Andrew Wizner, koji zastupa medicinske ustanove, opisao je situaciju kao “nejasnu i zbunjujuću”, navodeći da mnogi potencijalni kandidati jednostavno odluče da ne podnose zahtjeve za vizu.

Bradley Cunningham, analitičar regulatornih pitanja u Udruzi američkih medicinskih fakulteta, zaključio je da većina bolnica ne može podnijeti dodatne troškove i pravnu nesigurnost povezanu s novim pravilima. “Postoji ogroman nivo konfuzije i dezinformacija o tome šta se događa”, rekao je Cunningham.

Ukoliko ove mjere ostanu na snazi, stručnjaci se boje da će se deficit liječnika dodatno produbiti, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po kvalitetu zdravstvene skrbi, posebno u zajednicama koje se već danas suočavaju s nedostatkom osnovnih zdravstvenih usluga. U tom kontekstu, odluke u vezi s imigracijom i viznim programima ostaju ključni faktor za buduću stabilnost američkog zdravstvenog sustava.

Izvor: Iowa Capital Dispatch, 14. oktobar 2026. https://iowacapitaldispatch.com/2026/10/14/repub/trump-immigration-policies-could-turn-away-much-needed-foreign-doctors-critics-say/