U detaljnom pregledu ekonomskih perspektiva za 2026. godinu, zvaničnik Federalnih rezervi (Fed) istakao je da će ključna tema za inflaciju biti ‘oprezni optimizam’, dok će za izlazak i zaposlenost vladati ‘čekanje na jasnoću’. Ovi stavovi, izneseni na nedavnom panelu, odražavaju složenu sliku američke ekonomije koja se suočava sa ostacima tarifnih pritisaka i strukturnim promjenama na tržištu rada.

Što se tiče inflacije, zvaničnik je naveo da je dvanaestomjesečna inflacija osnovnih ličnih potrošnih rashoda (core PCE) iznosila 2,8 posto u septembru 2025. godine, što je isti nivo kao i godinu dana ranije. Iako ovo na prvi pogled sugeriše stagnaciju, dublja analiza komponenti otkriva napredak. Inflacija robe, koja je porasla za više od 1 posto zbog viših carina na uvoz, vjerovatno je već doživjela većinu prilagodbi cijena. Očekuje se da će se efekti tarifnih pritisaka na cijene robe završiti u prvoj polovini 2026. godine, čime bi se inflacija robe vratila na nivoe usklađene sa ukupnom inflacijom blizu 2 posto u drugoj polovini godine.

Posebno ohrabrujući signal dolazi iz sektora stambenog zbrinjavanja. Inflacija u stambenom sektoru pala je sa 5,1 posto u septembru 2024. na 3,7 posto u septembru 205. godine. S obzirom na to da novi podaci o tržišnim kirijama utiču na buduće inflacione procjene, očekuje se da će se i ova komponenta nastaviti vraćati ka cilju od 2 posto tokom 2026. godine. Zvaničnik je izrazio vjeru da će kombinacija dosadašnje i trenutne restriktivne monetarne politike pomoći da se inflacija stabilizira na željenom nivou, napominjući da trenutna stopa federalnih fondova i dalje djeluje blago restriktivno.

S druge strane, situacija na tržištu rada i u realnom sektoru zahtijeva oprez. Tema za 2026. godinu opisana je kao ‘čekanje na jasnoću’ zbog kontradiktornih signala. Dok je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bio izuzetno jak, sa realnim rastom od 4,3 posto u trećem kvartalu, tržište rada pokazuje znake usporavanja. Stvaranje radnih mjesta značajno je opalo, a baza za kreiranje novih poslova sužila se. Gotovo 90 posto neto stvaranja privatnih radnih mjesta do novembra prošle godine koncentrisano je u jednom sektoru: zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj pomoći.

Ovo usporavanje pripisuje se i ponudnim i tražbenim faktorima. Smanjenje imigracije usporilo je rast ponude radne snage, dok su kompanije, suočene sa nesigurnošću u oblasti trgovinske politike i potencijalnim uticajem vještačke inteligencije na potrebe za radnicima, suzile zapošljavanje. Stopa nezaposlenosti porasla je na 4,6 posto u novembru, što je oko pola procentnog poena iznad nivoa koji je vladao do jula. Iako tržište rada ‘savija’, ono se ne ‘lomi’, što potvrđuju podaci o zahtjevima za naknadu za nezaposlenost koji su ostali stabilni tokom posljednje godine. Ovi rizici bili su ključni faktor u podršci za smanjenje kamatnih stopa za 75 baznih poena koje je FOMC sproveo prošle godine.

Zvaničnik je zaključio da dugoročna inflaciona očekivanja i dalje ostaju usidrena na nivou koji je u skladu sa postepenim povratkom ka 2 posto, što, uzimajući u obzir razvoj na tržištu rada, govori protiv zatezanja monetarne politike. Fokus će biti na praćenju kako se divergentni signali o rastu i zaposlenosti razvijaju tokom godine.