Parlamentarni izbori održani 2. oktobra 2022. u Bosni i Hercegovini ponovo su potvrdili strukturnu fragmentaciju političkog sistema. Od ukupno 33 stranke koje su učestvovale u izbornoj trci, njih 14 je osvojilo mandate u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, čime je postotak stranaka koje su uspjele da uđu u parlament iznosio 42,4%. Ova brojka jasno ilustruje razbijenost političkog spektra, gdje nijedna stranka nije imala dominantnu poziciju. Najveća stranka je osvojila samo 21,4% od ukupnih 42 mandata, što je dodatno otežalo formiranje stabilne većine.

U Federaciji BiH, pozicija najveće stranke ostala je u rukama Stranke demokratske akcije (SDA), dok je u Republici Srpskoj najveći broj mandata zadržao Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Ova kontinuiteta vodećih stranaka u entitetima sugeriše da se, unatoč promjenama na nacionalnom nivou, osnovna politička struktura na teritorijalnom nivou nije drastično promijenila.

Ipak, ovi izbori su donijeli značajne promjene na najvišim državnim mjestima. Na mjestu bosanskog člana Predsjedništva, Denis Bećirović je svladao dosadašnjeg predsjednika Bakira Izetbegovića, dok je na mjestu hrvatskog člana ponovo izabran Zlatko Komšić. Najveća promjena desila se na mjestu srpskog člana, gdje je Željka Cvijanović postala prva žena koja je preuzela tu dužnost, pobjedivši nakon ponovnog brojanja glasova. Istovremeno, Milorad Dodik je izabran za predsjednika Republike Srpske, čime je zadržao uticaj na političku scenu iako nije bio kandidat za Predsjedništvo BiH.

Konačni ishod ovih izbora bio je formiranje koalicione vlade SNSD-a, HDZ-a i SDP-a. Borjana Krišto (HDZ) je imenovana za predsjedavajuću Vijeća ministara, čime je postala prva žena na tom mjestu u historiji Bosne i Hercegovine. Njen kabinet je potvrđen 25. januara 2023. godine. Ovi rezultati pokazuju da, iako je politička fragmentacija ostala izrazito visoka, izbori su omogućili promjene u vrhu izvršne vlasti, što je otvorilo prostor za nove dinamike u upravljanju državom.