Izbori u Bosni i Hercegovini, održani 4. oktobra, donijeli su nekoliko novosti u dugogodišnjoj političkoj praksi, iako su konačni ishodi potvrdili duboke nacionalne podjele. Najveća promjena je u načinu objavljivanja rezultata: prvi put su građani znali preliminarne rezultate već sat vremena nakon zatvaranja biračkih mjesta, što je, prema ocjeni dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Seada Turčala, razbilo stereotip da stranke na vlasti „kradu“ izbore.

U tročlanom Predsjedništvu prvi put će sjediti dvije žene. Željka Cvijanović iz Republike Srpske osvojila je ukupno više glasova od drugih dva člana, dok su Darijana Filipović i Denis Bećirović također ušli u ovaj organ. Iako je Bakir Izetbegović ponovo izgubio od Bećirovića, njegova SDA je ostvarila snažan uspjeh u Federaciji BiH, što otvara vrata za povratak na vlast nakon četiri godine u opoziciji.

S druge strane, Naša stranka, dio tzv. Trojke, doživjela je ozbiljan pad, što je njezina predsjednica Sabina Ćudić prihvatila kao odgovornost za neispunjena obećanja. U Republici Srpskoj, Milorad Dodik i njegov SNSD ostvarili su apsolutnu pobjedu, osvojivši skoro 40 posto glasova za skupštinu entiteta. Najviše pojedinačnih glasova u RS-u osvojio je debitant Igor Dodik, sin predsjednika SNSD-a, što analitičari vide kao ključno za očuvanje političke dinastije.

Izlaznost je pala na 42 posto, osam postotnih manje nego na prethodnim izborima, što ukazuje na rastući politički umor ili nezadovoljstvo. Iako su tehnologija i brzi rezultati donijeli transparentnost, formiranje vlasti ostaje složeno zadatak zbog ustavnog uređenja i potrebe za koalicijskim dogovorima između suprotstavljenih političkih blokova.