Nedavni politički događaji u Bosni i Hercegovini ponovo su u prvi plan izbili duboke nesuglasice između entitetskih i državnih struktura, kao i otvorena diplomatska trvenja sa susjednom Srbijom. Ključni povod za najnoviju eskalaciju diplomatskih odnosa bila je odluka o protjerivanju dvoje službenika Ambasade Republike Srbije iz Bosne i Hercegovine. Ova mjera donesena je kao odgovor na počasti koje su u Srbiji odane povodom sahrane nekadašnjeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji je preminuo u pritvorskoj jedinici u Hagu u 84. godini.

Odluka o protjerivanju srbijanskih diplomata naišla je na oštro protivljenje i gnjev zvaničnika iz Srbije, ali i funkcionera iz Republike Srpske. Predstavnici srpskog naroda i entitetski zvaničnici otvoreno su doveli u pitanje legitimitet i pravni osnov ove odluke, naglašavajući da se njome dodatno narušavaju regionalni odnosi i zaobilaze usaglašeni stavovi unutar zajedničkih institucija BiH.

Uporedo sa diplomatskim mjerama u Sarajevu, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović iskoristio je obraćanje na govornici Ujedinjenih nacija kako bi osudio događaje sa sahrane u Srbiji, opisavši odavanje počasti kao anticivilizacijski akt. Tokom bilateralnog sastanka u sjedištu UN-a sa generalnim sekretarom Antonijom Guterresom, prvi čovjek UN-a poručio je da veličanje lica osuđenih za ratne zločine direktno ugrožava stabilnost i proces regionalnog pomirenja.

Ove političke napetosti odrazile su se i na odbrambeni sektor unutar Bosne i Hercegovine. Ministarstvo odbrane BiH donijelo je odluku o raskidu ugovora sa dvojicom pripadnika Oružanih snaga BiH zbog toga što su javno odali počast naslijeđu osuđenog bivšeg generala.

Pored diplomatskih i vojnih odluka, pravosudni organ u Bosni i Hercegovini zabranio je Republici Srpskoj finansiranje međunarodnih lobističkih kompanija koje su angažovane za promovisanje nezavisnosti ovog entiteta od državnih organa BiH. Ova sudska mjera predstavlja novi pritisak na finansijske i političke aktivnosti entitetskih vlasti u Banjaluci.

Međunarodni odjek ovih dešavanja obuhvatio je i najavljene posjete zvaničnika Evropske unije. Iz Evropske komisije je saopšteno da će predstojeća balkanska turneja predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen zaobići i Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, pri čemu su kao zvanični razlog navedeni izbori. Međutim, predsjednik Srbije odbacio je takvo obrazloženje, nazvavši ga tek elegantnim izgovorom za nedolazak nakon kontroverzi koje su uslijedile poslije sahrane Ratka Mladića.

Svi ovi povezani događaji ukazuju na nastavak složene političke krize u kojoj se odluke donesene na državnom nivou i u Sarajevu osporavaju od strane zvaničnika Republike Srpske i Beograda, dok međunarodni akteri prate razvoj situacije i prilagođavaju svoje diplomatske aktivnosti na Balkanu.