Nakon dana izbora, politički posmatrači širom svijeta usmerili su pažnju na Aljasku. Država se suočava s nizom pravnih i proceduralnih izazova u vezi s izborom za američki senat, gdje se incumbent republikanski senatork Dan Sullivan sukobljava s demokratskom kandidatkinjom Mary Peltola. Poseban interes predstavlja način na koji Aljaska obračunava glasove – sistem rangiranog glasanja – i produženi rokovi za dostavu poštanskih glasačkih listića, što bi moglo odgoditi konačni rezultat za otprilike dva sedmica.

Prema informacijama iz KCCI 8 News, Aljaska dozvoljava deset do petnaest dana za povratak poštanskih glasova u birački ured – deset dana za glasove poslane iz SAD, a petnaest dana za one iz inostranstva. Ako nijedan kandidat ne ostvari 50 % glasova u prvom krugu, aktivira se rangirano glasanje, pri čemu se najniže rangirani kandidati eliminišu i njihovi glasovi prenose na sljedeće izbore sve dok jedan od kandidata ne pređe potrebnu granicu. Ovaj proces se nastavlja sve dok se ne postigne konačan rezultat, što može trajati cijelih petnaest dana nakon završetka poštanskog roka.

Stručnjaci ističu da takav vremenski okvir nije manipulacija, već specifičnost aljaskanskog izbornog sistema. „Nije to pokušaj da se promijeni rezultat, već je to očekivano i uobičajeno za Aljasku“, rekao je Russell Luke, profesor političkih nauka na Univerzitetu Alaska Fairbanks. Derek Tisler iz Brennan Centera dodao je da će mnogi glasači u drugim 49 američkih saveznih država biti zbunjeni specifičnostima aljaskanskog procesa.

Međutim, politička napetost dodatno se pojačala nakon izvještaja The New York Timesa koji je otkrio da su demokrati pomogli u postavljanju drugog kandidata s imenom Daniel J. Sullivan na glasovnu listu, čime su potencijalno stvorili konfuziju među biračima. Govorništvo aljaskanskog guvernera Mikea Dunleavyja je izjavilo da će, ukoliko istraga otkrije nepravilnosti, certifikaciju rezultata „zaustaviti ili promijeniti“. Guverner je najavio istragu i najavio mogućnost da se certifikacija ne provede ukoliko se dokaže namjera da se biračima zavaraju glasovi.

Pravni eksperti, poput Davida Beckera, bivšeg tužioca DOJ‑a i osnivača Centra za inovacije u izborima, napominju da postoji put za republikanske stranke da ospore rezultate putem sudova, ali da guvernerova direktna intervencija ne predstavlja pravno valjanu opciju. „Ako neka državna vlast pokuša da ometa prava birača odgađanjem ili odbijanjem certifikacije, stranke s legitimnim interesom će se obratiti sudu“, upozorio je Becker.

Derek Muller, profesor elektornog prava na Univerzitetu Notre Dame, objasnio je da aljaski zakon predviđa mogućnost podnošenja žalbe od strane poraženog kandidata samo u slučaju dokaza o korupciji ili ozbiljnoj prevari, što predstavlja visok prag za sudsku odluku. Ako guverner odbije certifikaciju, sud bi mogao imenovati drugu nadležnu instituciju da to učini.

Paralelno, Ministarstvo pravde pod vodstvom Donalda Trampa podnijelo je preemptivnu tužbu kojom bi se pokušalo blokirati certifikaciju ukoliko Sullivan izgubi. Ova tužba je opisana kao „dugoročna šansa koja vjerojatno neće uspjeti“, a sudski postupak se očekuje da će biti razmotren najkasnije tokom vikenda.

Sve ove radnje dodatno podižu mogućnost da, u slučaju pobjede Peltole, neki republikanski senatori pokušaju spriječiti njezinu prisegu 3. januara, iako ne postoje jasni proceduralni mehanizmi za takav potez. Trenutno, nijedna zvanična izjava nije data o mogućnosti takve akcije.

U zaključku, aljaski izbori za senat predstavljaju kompleksnu kombinaciju geografskih izazova, specifičnog izbornog sustava i pravnih previranja koja mogu odgoditi finalno proglašenje pobjednika, a istovremeno otvoriti prostor za političke tenzije na nacionalnoj razini.

Izvori (learn more):

kcci.com — https://www.kcci.com/article/why-the-alaska-senate-race-could-be-so-slow-and-controversial-to-decide-ranked-choice-voting/74334297